16.000 biljnih i životinjskih vrsta moglo bi izumrijeti

BANGKOK, 18. studenog 2004. (Hina/AFP) - Izumrijeti bi moglo gotovo 16.000 životinjskih i biljnih vrsta u svijetu, poglavito zbog destruktivnog ponašanja čovjeka, pokazuje crvena lista objavljena u Bangkoku povodom Svjetskog kongresa za očuvanje prirode (World Conservation union, UICN).

Pretjerana eksploatacija prirodnih resursa, klimatske promjene i uništavanje prirodnih staništa glavni su krivci za krizu koja je s lica Zemlje izbrisala najmanje 27 vrsta u proteklih 20 godina, objavio je UICN.

Radi se o procjeni i stvarne brojke vjerojatno su daleko veće, stoji u izvješću te najveće svjetske mreže za prikupljanje znanja o okolišu koja je crvenu listu objavila povodom otvaranja kongresa u Bangkoku što od 17. do 25. studenoga okuplja 5.000 izaslanika iz cijeloga svijeta.

Na crvenom popisu je više od 7.000 životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje: od toga su 32 posto vodozemci, 42 posto kopnene, slatkovodne i morske kornjače, 23 posto sisavci a 12 posto ptice.

Među izumrlim vrstama su havajska vrana nestala prije 15 godine te zlatna krastača iz Kostarike izumrla zbog klimatskih promjena, zagađenja i bolesti.

Više od 8.000 biljnih vrsta upisano je u kategoriju "ugroženo". Maslina sa Sv. Helene ugasila se nakon što je uginuo posljednji primjerak u studenome 2003., a pritom nisu očuvane sjemenke.

"Svaki put kad izgubimo jednu vrstu, prekidamo životni lanac koji je evoluirao 3,5 milijardi godina", upozorio je znanstvenik iz UICN-a Jeffrey McNeely.

Morski okoliš slabije je istražen od kopnenog, no izumiranje prijeti mnogim vrstama zbog pretjeranog ribarenja.

Trenutačna stopa izumiranja zbog čovjekovih intervencija u okolišu od 100 je do 1000 puta veća od stope koja bi se mogla nazvati prirodnom, upozorava UICN. Od 1.500 godine popisan je nestanak nekih 784 vrsta.

Izumiranje najviše prijeti pticama i sisavcima u zemljama kao što su Indonezija, Indija, Brazil, Kina. Biljne su vrste najugroženije u Središnjoj i Južnoj Americi, središnjoj i zapadnoj Africi, u jugoistočnoj Aziji.

Crvena lista za 2003., sadrži 12.259 vrsta a upis novih 3.300 u samo godinu dana rezultat je poboljšanog popisivanja.

Prema nekoj studiji objavljenoj u listopadu, trećina vodozemaca u svijetu ugrožena je i prijeti im izumiranje. Vodozemci, koji imaju vrlo propusnu kožu, posebno su osjetljivi na promjene kvalitete zraka i slatke vode i zato su najbolji indikatori promjene okoliša.

U tu mračnu sliku UICN unosi i nekoliko ohrabrujućih podataka. Zahvaljujući djelotvornim kampanjama očuvanja vrste europska je vidra iz kategorije "ugrožene" prebačena među "gotovo ugrožene", a kraljevski golub s Uskršnjih otoka iz rubrike "u kritičnoj opasnosti od izumiranja" svrstan među "ugrožene".

Kongres UICN-a, organizacije sa sjedištem u švicarskom Glandu, raspravljat će o krizi izumiranja vrsta i predložiti akcijski plan za iduće četiri godine.