Rod kobila iz hrvatskog narodnog uzgoja potvrđen punopravnim rodom lipicanaca

ZAGREB, 22. rujna 2004. (Hina) - Na godišnjoj skupštini Međunarodne
udruge uzgajivača lipicanaca (LIF) hrvatski rod kobila lipicanske pasmine iz zemaljskog (narodnog) uzgoja Liza-Cica-Pliva potvrđen je punopravnim rodom lipicanskog uzgoja tzv. matične A-knjige, izjavio je danas za Hinu voditelj Uzgojnih programa konjogojstva Hrvatske pri Hrvatskom stočarskom centru Mato Čačić.

Time je Hrvatska postala bogatija za više od 30 međunarodno priznatih grla lipicanske pasmine. To je također važno i za same uzgajivače koji u svojim matičnim stadima imaju kobile tog roda jer je uzgojna i ekonomska vrijednost njihovih grla znatno uvećana.

Naime, u lipicanskoj pasmini, kao i kod mnogih drugih, formirane su linije i rodovi. Linije pastuha su slijed muških, a rodovi kobila slijed ženskih potomaka. Unutar pasmine priznato je osam linija lipicanskih pastuha i više od 60 rodova lipicanskih kobila.

Mato Čačić ispitao je genom četiri roda hrvatskih lipicanskih kobila i dokazao da onaj pod imenom Liza-Cica-Pliva ima u sebi genom priznatih rodova i linija lipicanske pasmine. Svoje istraživanje i rezultate predstavio je Uzgojnoj komisiji LIF-a koja ih je prihvatila i rod Liza-Cica-Pliva uvrstila kao hrvatski rod u svjetski lipicanski
uzgoj.

LIF je pokazao zanimanje i za Čačićevo istraživanje hrvatskog zemaljskog uzgoja, a iznenađeni su bili i činjenicom da je Hrvatska krajem prošle godine imala 671 grlo čistokrvnih lipicanskih konja i 99 grla prateće populacije (B-knjige).

Čačić pojašnjava da je priznat cjelokupni hrvatski rod lipicanskih kobila iz zemaljskog uzgoja Liza-Cica-Pliva.

Podsjetio je da je 1986. Međunarodno udruženje uzgajivača lipicanaca priznalo bosanski ogranak kobila lipicanaca pod imenom Pliva kao poseban rod, iako on to nije bio. Pliva je ogranak ukupnog hrvatskog roda (Liza-Cica), ustvrdio je Čačić. Ispričao je da je zbrka nastala 1947. kada je kobila hrvatskog roda lipicanaca, Zana, stara tri godine, dopremljena u Bosnu i tamo dobila novo ime Pliva i broj 23.

Čačić procjenjuje da će priznavanjem roda u uzgoj moći ući oko 30 međunarodno priznatih grla, a time će se i njihova cijena na tržištu znatno uvećati.

Zbog dobrih karakteristika lipicanske pasmine kao izvora radne snage, ali i tradicije uzgoja, ta se pasmina jako proširila na području Slavonije i utjecala i na sveukupno konjogojstvo toga kraja. Vrlo su često lipicanski pastusi korišteni kao melioratori radi dobivanja većeg broja konja s većom uzgojnom, uporabnom, ali i ekonomskom
vrijednošću.

Kao posljedica toga osnovana je prateća lipicanska populacija ili tzv. B knjiga, od grla koja u trenutku zatvaranja matičnih knjiga od LIF-a nisu mogla biti prihvaćena u uzgoj. Hrvatski stručnjaci su smatrali da radi tradicije treba voditi računa i o toj značajnoj populaciji pa su ju svrstali u subpopulaciju B-knjige, koju čini devet nepriznatih lipicanskih rodova.

Naime, uzgoj u Hrvatskoj dijeli se na subpopulaciju Državne ergele lipicanaca u Đakovu koja čini 26 posto i subpopulaciju zemaljskog uzgoja (privatni ili narodni uzgoj) koja čini 74 posto uzgoja lipicanske pasmine u Hrvatskoj.

Pod nazivom "Fenotipske i genetske odlike lipicanaca u zemaljskom uzgoju Republike Hrvatske", osim izgleda zemaljskog lipicanca, provedeno je istraživanje mitohondrijske DNK u četiri nepriznata roda.

Hipoteza istraživanje bila je da su neki rodovi potomci priznatih lipicanskih rodova kobila, ali da je zbog korištenja tih konja za rad i neažurnog vođenja uzgojne evidencije došlo do prekida rodoslovlja.

Hipoteza je potvrđena i u dva od četiri roda pronađen je mitohondrijski genom i to klasičnih lipicanskih rodova.

Godišnja skupština LIF-a, na kojoj je hrvatski rod lipicanskih kobila iz zemaljskog uzgoja potvrđen punopravnim rodom, održana je od 17. do 19. rujna u slovenskoj Lipici.