Vijeća HAZU-a traže zaštitu prirode u Hrvatskoj

ZAGREB, 1. veljače 2005. (Hina) - Dva stručna vijeća HAZU-a upozorila su na današnjoj tematskoj sjednici na nastavak uništavanja prirode u Hrvatskoj, osobito u priobalju i na otocima, te zatražila da se hitno poduzmu mjere sustavne zaštite, obrazovanja za prirodu i istraživanja prirode.

Na zajedničkoj sjednici Znanstvenog vijeća za istraživanje Jadrana i Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode izvjestitelj Nikola Tvrtković zatražio je razvoj struke koja bi se mogla suočiti s problemima, ispunjavanje hrvatskih obveza temeljem Strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, te razvijanje praćenja stanja i zaštite prirode.

Imamo iznimnu biološku raznolikost, ali je umnogome još nismo ni upoznali, pa u nizu slučajeva nikad nećemo doznati što smo u prirodi uništili, rekao je.

Ornitolog Goran Sušić smatra nedavno trovanje supova na Rabu vrhom ledenoga brijega. Dodao je kako je to poznato odavno, ali da se nije moglo do sada dokazati. Unošenje otrova u prirodu, koje ulazi u hranidbeni lanac, potpuno je izmaknulo nadzoru, upozorio je Sušić.

Zatražio je hitno pokretanje protutrovačke kampanje, onemogućavnje protuzakonita postavljanja zamki za divljač te uklanjanje uvezene divljači s otoka.

Akademik Velimir Pravdić smatra da u Hrvatskoj treba korjenito izmijeniti obrazovni odnos prema prirodi, i to od osnovne škole.

Kao rezultat lošeg odnosa prema prirodi vidi činjenici da je Međunarodna udruga za zaštitu prirode (IUCN) "deklasirila" Plitvice sa šeste na petu kategoriju prirodnih vrijednosti, a Kopački rit odbila uvrstiti na Svjetsku listu baštine. On je novi zakon o zaštiti prirode ocijenio katastrofalnim.

Ako u Hrvatskoj postoji 91 tisuća vrsta i podvrsta organizama, predsjednik Znanstvenog vijeća za istraživanje Jadrana akademik Frano Kršinić rekao je da bi nam da ih upoznamo, nastavimo li istraživati ovom brzinom, trebalo još 750 godina.

Ornitolog Dragan Radović izvijestio je da u Hrvatskoj prebiva šest vrsta orlova od kojih su dvije vrste ugrožene, a četiri kritično ugrožene, toliko da bi mogle za desetak godina izumrijeti. "Svim vrstama opada brojnost", upozorio je.

U Ministarstvu kulture prije dvije godine smanjena su sredstva za zaštitu prirode na jednu trećinu, kadrovska politika je loša jer nema novih ljudi, pa je teško vjerovati da bismo mogli dosegnuti europsku razinu zaštite, zaključio je Radović.