Zdrav okoliš u Nacionalnom programu zaštite ljudskih prava

ZAGREB, 22. listopada 2004. (Hina) - U Vladinom Uredu za ljudska prava danas je održan okrugli stol o pravu na zdrav okoliš zaključci kojega će se ugraditi u Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava, koji će Hrvatska donijeti do kraja ove godine.

Povjerenstvo Vlade za ljudska prava osnovalo je 2002. Radnu skupinu za izradu Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava slijedom Bečke deklaracije i Plana djelovanja iz 1993..

Donošenjem Nacionalnog programa hrvatska Vlada jasno usmjerava napore na poboljšanje stanja ljudskih prava te predlaže mjere kojima će se ljudska prava na najbolji način zaštiti, rekao je predstojnik vladinog Ureda za ljudska prava Luka Mađerić. Zaštitu ljudskih prava nemoguće je kvalitetno ostvariti bez kvalitetne zaštite okoliša, naglasio je.

Stručnjaci su na okruglom stolu zaključili da se Nacionalna strategija zaštite okoliša koju je bivša Vlada donijela 2002., neće ugraditi u Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava jer je nedorečena i više je deklarativnog značaja.

Zauzeli su se da se kod građana jača potreba za zaštitu okoliša te da se obavještavaju o obvezama jer je uočeno da se trend razvoja zaštite okoliša odvija jednosmjerno - samo u stjecanju što većih prava, a ne i obveza.

Iako je temeljem Ustavne odredbe o nužnosti zaštite prirode i okoliša hrvatsko zakonodavstvo kvalitetno uređeno, ono će se zbog skorog ulaska Hrvatske u EU trebati dodatno uskladiti sa zakonodavstvom EU. Također će se morati ratificirati konvencije o zaštiti okoliša i građanskoj odgovornosti za štetu u okolišu nastalu od opasnih aktivnosti te ih implementirati u hrvatsko zakonodavsto.

Kazneno zakonodavstvo kvalitetno je uredilo sve aspekte zaštite okoliša, a u posebnoj glavi tog zakona sistematizirana su kaznena djela protiv okoliša. Prema izvješću Državnog odvjetništva u 2003. godini podnesene su 492 kaznene prijave za kaznena djela protiv okoliša, od čega su sudovi donijeli 376 osuđujućih presuda. U strukturi kriminaliteta najviše udjela imaju kaznena djela protuzakonitog ribolova (52 posto) i protuzakonitog lova (36 posto), dok sva ostala kaznena djela protiv okoliša imaju udio 12 posto.